UTVRĐEN NACRT ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
Na osnovu Strategije reforme penzijskog sistema u Federaciji BiH, koju je usvojio Parlament FBiH, te na osnovu Reformske agende, interresorna Radna grupa sačinila je i dostavila Prednacrt, a Vlada Federacije BiH je, 12.02.2016. godine utvrdila Nacrt zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Zakon polazi od smjernica baziranih na nepovoljnim prognozama socijalne održivosti penzijskog sistema u Federaciji BiH i pokazanim lošim demografskim izgledima. Ukratko, procijenjeno je da će se, ako postojeći penzijski sistem u Federaciji BiH ne bude reformisan, i ako budu nastavljeni ekonomski i demografski trendovi, pad radno sposobnog stanovništva biti preliven na teret zaposlenih/osiguranika i prihode od doprinosa, što bi se prema postojećem sistemu „koeficijenta“ (tj. isplati onoliko koliko imaš) nužno odrazilo i na buduću visinu relativnih penzija i redovnost isplate.

U pripremi ovog zakona održano je niz sastanaka sa zainteresovanim stranama, između ostalih, sa Savezom samostalnih sindikata BiH, Udruženjem poslodavaca Federacije BiH, te, što je posebno bitno, sa Savezom udruženja penzionera u Federaciji BiH, koji su u pisanoj formi dostavili prijedloge, primjedbe i sugestije na Prednacrt zakona, koje su razmotrene i djelimično usvojene i ugrađene u tekst zakona, nakon čega je zaključeno da Prednact može biti dobra osnova za utvrđivanje Nacrta zakona i dalje upućivanje u zakonodavnu proceduru, a da će primjedbe koje nisu usvojene biti dodatno razmotrene kroz javnu raspravu i neposredne kontakte.

Novine ovog zakona su novi sistem utvrđivanja visine penzija i to kroz uvođenje bodovne formule. Ovim je visina penzije bazirana na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima, tako da automatizmom dovodi do određenog stepena pravičnosti, jer će osobe koje više izdvajaju imati i veće penzije. Važno je i da je novim zakonom predviđen mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu penziju i to u dosadašnjem iznosu koja će i dalje biti usklađivana s porastom troškova života.

Predviđena je vrijednost opšteg boda od 13,6 KM koja se usklađuje prema procentu porasta prosječne bruto plate u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a penzija prema procentu porasta troškova života na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Predloženo je napuštanje sistema koeficijenta i uvođenje redovnog i transparentnog usklađivanja penzija, čime se uvodi najbolja svjetska praksa u penzijski sistem u Federaciji BiH.

Propisano je i trezorsko poslovanje nosilaca osiguranja, kako bi se svi prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje slijevali na jedan „budžetski račun“ iz kojeg bi bile isplaćivane penzije. Takav pristup bi osigurao veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate penzija. Zbog složenosti uvođenja, predviđen je prelazni period za uvođenje trezorskog poslovanja u kojem je potrebno stvoriti finansijske i tehničke mogućnosti, koji ne može biti duži od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Ostavljena je mogućnost da to bude urađeno i ranije, o čemu odluku donosi Vlada FBiH.

I druga zakonska rješenja dovode do smanjenja pritiska na penzijski sistem, jer postepeno pooštravaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu i porodičnu penziju, uz izuzetke koji su primjereni socijalno-ekonomskim prilikama u Federaciji BiH, na odgovarajući način proširuju penzijski obuhvat i stvaraju pretpostavke za uvođenje pravičnih stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranja u dijelu koji se odnosi na staž sa uvećanim trajanjem.

Vlada je ocijenila da se radi o vrlo bitnom zakonu, koji je od ključne važnosti za Federaciju BiH, u smislu osiguranja finansijske stabilnosti Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranja redovnosti isplate penzija.

Zato će, u toku javne rasprave o tekstu utvrđenog Nacrta zakona, Vlada organizirati okrugli sto na kojem će učestvovati predstavnici akademske zajednice i svih zainteresiranih javnosti i imati priliku dati svoje prijedloge na ponuđena zakonska rješenja.

Tekst Nacrta zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju objavljen je na Web stranici:Vlade Federacije Bosne i Hercegovine http://www.fbihvlada.gov.ba/.
USVAJANJE ZAKONA O FINANSIJSKOM POSLOVANJU U FEDERACIJI BiH
Parlament Federacije BiH u mjesecu maju 2016. godine razmatrat će prijedlog Zakona o finansijskom poslovanju u Federaciji BiH.
U ovom Zakonu definirani su rokovi izvršenja i posljedica neizvršenja novčanih
obveza, kao i aktivnosti koje društvo treba poduzeti nakon što postane nesposobno
izvršavati novčane obveze u propisanim rokovima plaćanja. Zakon sadrži odredbe
koje su sukladne odredbama Direktive 2011/07/EU Europskog parlamenta i Vijeća
Europe od 16. veljače 2011. godine o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u
trgovačkim ugovorima (SL 048, P. 0001 – 0010, 23. 2. 2011.).
Ovaj Zakon uređuje financijsko poslovanje poduzetnika i subjekata javnog
prava, rokove izvršenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s
izvršenjem plaćanja, koje su nastale na temelju ugovora koje poduzetnici sklapaju
između sebe ili sa subjektima javnog prava u obavljanju djelatnosti koje čine predmet
poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti, kao i
poslovanje i obveze poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti, a zatim i financijsko
poslovanje po osnovi ugovora sklopljenih između poduzetnika i subjekata javnog
prava.
Većina roba i usluga gospodarskih subjekata se isporučuje drugim subjektima
na unutarnjem tržištu i po toj osnovi mnoga plaćanja u tim komercijalnim
transakcijama između poduzetnika ili između poduzetnika i subjekata javnog prava
se ne plaćaju u rokovima kako je navedeno u potpisanim ugovorima, odnosno
obveze po isporukama roba i usluga se plaćaju nakon isteka ugovorenog roka što
negativno utječe na likvidnost i solventnost poduzetnika i komplicira financijsko
upravljanje poduzetnika. To također utječe na konkurentnost i profitabilnost
poduzetnika, a naročito kada isti traže vanjsko financiranje. Kašnjenje u plaćanju ima
negativne efekte na poslovanje poduzetnika i dovodi do povećanja rizika koji se
značajno povećava u razdobljima gospodarskih kriza kada je financiranje odnosno
plaćanje otežano.
Posebno se važnim smatra uvođenje pravila ponašanja za uprave i nadzorne
odbore društava koji su u vođenju poslova dužni poduzeti sve potrebne mjere kako bi
se osigurala njegova likvidnost, a zatim i osiguralo sistemsko praćenje, procjena i
strategija održavanja, odnosno dostizanja adekvatne razine kapitala u odnosu na
vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja, kao i rizike kojima
je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti.
Zbog suzbijanja kašnjenja u plaćanju, zakonom su predviđene i odredbe o
nadzoru, postupku nadzora, mjerama nadzora kao i prekršajne odredbe. Ove
odredbe imaju za cilj da se, uz povećanje pravne sigurnosti poboljšava financijska
disciplina i uvede red u izvršavanje obveza plaćanja u ugovornim odnosima
subjekata.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O ŠUMAMA
Imajući u vidu funkcije šume i činjenicu da šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH čine oko 50 posto ukupnog životnog prostora, te da upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem predstavlja nesumnjiv vitalni državni interes, Vlada Federacije BiH je, na sjednici od 27.05.2016. godine, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o šumama.

U odnosu na Zakon o šumama iz 2002. godine, u kojem je bilo nepotpunih definicija šume i šumarskih pojmova, u novom su, kroz 98 članova svrstanih u jedanaest poglavlja, izvršene određene korekcije i dopune pojmova koji su usklađeni s međunarodno prihvaćenim definicijama, kao i specifičnostima šumskih ekosistema i iskustvima šumarske nauke u BiH.

Kako je precizirano, šume i šumska zemljišta su dobro od općeg interesa i, kao prirodno dobro, uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.

Šume i šumsko zemljište su u državnom (državne šume) i u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba (privatne šume). Na teritoriji FBiH državnu šumu i šumsko zemljište po pitanju vlasništva zastupa Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u skladu sa odredbama ovog zakona.

Za razliku od prethodnog Zakona o šumama, u odjeljku Planiranje i privređivanje u šumarstvu, pojednostavljena je procedura i propisano da odluku o formiranju šumskogospodarskih područja i reviziji njihovih granica donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji se zasniva na stručnom elaboratu i mišljenju kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva.

Novi Zakon nastavlja dosadašnji sistem gospodarenja, prema kojem državnim šumama gospodari jedno šumskoprivredno društvo koje je osnovala skupština kantona. Međutim, ostavljena je mogućnost osnivanja više šumskoprivrednih društava na nivou kantona ukoliko se to pokaže opravdanim, a na osnovu stručnog elaborata kojeg može izrađivati naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva.

Ostavljena je i mogućnost da zahtjev za osnivanje novog šumskoprivrednog društva mogu podnijeti jedna ili više jedinica lokalne samouprave kako bi, ukoliko se stručnim elaboratom pokaže da gospodarenje šumama može vršiti više šumskoprivrednih društava, bili uvaženi interesi lokalne zajednice, a poštujući ustavne odredbe koje propisuju da je korištenje prirodnih bogatstava u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona.

Zakon propisuje i da je glavni strateški planski dokument Šumarski program FBiH kojim se, uz poštivanje međunarodne i domaće legislative, definiše opća politika šumarstva, gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, kao i gospodarenja divljači. On se sastoji iz dva dijela: općeg, koji određuje glavne ciljeve, principe i smjernice za trajno gospodarenje šumama u FBiH, te izvedbenog, u kojim su postavljeni i razrađeni ciljevi i određen način njihove realizacije u određenom roku, uključujući finansiranje.

Zbog izuzetne važnosti šuma u zaštiti prirode i očuvanja okoliša i u ekonomskom pogledu, propisana je zabrana prometa državnih šuma i šumskog zemljišta. Izuzetak je napravljen jedino u svrhu arondacije i komasacije, te putem zamjene zemljišta, ali isključivo u cilju okrupnjavanja posjeda i funkcionalnijeg i racionalnijeg gospodarenja šumama.

Propisano je utvrđivanje granica državnih šuma i šumskog zemljišta u skladu s materijalnim propisom koji se primjenjuje za oblast premjera i katastra nekretnina. One moraju biti vidno obilježene trajnim znakovima na terenu.

Pravo vlasništva nad privatnim šumama se dokazuje dokumentima iz zemljišnih knjiga. Gospodarenje privatnim šumama u nadležnosti je njihovih vlasnika, te ono mora biti usklađeno sa ovim zakonom i podzakonskim propisima.

U cilju ostvarivanja što većih ekonomskih koristi od šuma, propisana je obaveza prodaje šumskih drvnih sortimenata po tržišnim cijenama i na transparentan način, a detaljan postupak prodaje će biti uređen uredbom koju će donijeti Vlada Federacije BiH. Novi zakon uvodi i novčane kazne za nerealiziranje obaveza korisnika šuma po osnovu plaćanja naknade za izradu i nadzor nad izradom šumskoprivrednih osnova, te za korištenje državnih šuma. Uvođenje ovih kazni, koje trebaju biti sastavni dio ugovora o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama, doprinijet će boljoj realizaciji ugovornih obaveza od strane korisnika šuma, a samim tim osiguraće i provođenje planskih dokumenata na osnovu kojih se gospodari šumama.

Propisana je naknada za korištenje državnih šuma u iznosu osam posto od od prihoda ostvarenog prodajom šumskih drvnih sortimenata. Naknada se plaća na osnovu izdanih faktura do kraja tekućeg za prethodni mjesec.

Tekst Nacrta zakona o šumama Federacije BiH objavljen je na Web stranici: Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva http://www.fmpvs.gov.ba/.
UPUTE O POSTUPANJU SA RADNOM KNJIŽICOM NAKON 30.06.2016. GODINE
Na web stranici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (http://www.fmrsp.gov.ba/) objavljene su slijedeće upute o postupanju sa radnim knjižicom nakon 30.06.2016. godine:

U skladu sa članom 176. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 26/16), odredbe čl. 163.-165., koje su se odnosile na radnu knjižicu, prestaju da važe zaključno sa 30.06.2016. godine, te su poslodavci dužni radniku vratiti radnu knjižicu, najkasnije u roku od dva mjeseca od prestanka važenja istih, odnosno najdalje do 31.08.2016. godine.

Radne knjižice koje su prestale važiti u skladu sa navedenom odredbom Zakona o radu i dalje zadržavaju svojstvo javne isprave.

Prije vraćanja radne knjižice radniku, ovlašteno lice poslodavca dužno je precrtati sve nepopunjene rubrike, uz pečat i potpis ovlaštenog lica. Nepopunjene rubrike ne trebaju se precrtavati svaka posebno, već se može precrtati cijela stranica jednom kosom linijom, a potpis i pečat se stavljaju samo u rubriku „bilješke“ u kojoj se evidentira da su sve nepopunjene rubrike precrtane.

Poslodavac prije povrata radne knjižice istu ne zaključuje s 30.06.2016. godine, budući da radni odnos radnika s navedenim danom ne prestaje. U tom slučaju poslodavac u radnoj knjižici neće upisivati trajanje zaposlenja, već je navedene rubrike potrebno precrtati. U slučaju da radniku prije vraćanja radne knjižice prestane radni odnos, poslodavac u radnu knjižicu upisuje datum prestanka rada, a ostalim radnicima koji nastavljaju radni odnos, samo će precrtati prazne rubrike i upisati napomenu u rubrici “bilješke”.

U rubrici predviđenoj za upisivanje bilješki radne knjižice, poslodavac se treba pozvati na zakonsku odredbu, na osnovu koje će se precrtati nepopunjene rubrike u radnoj knjižici, na način da se upiše tekst: „nepopunjene rubrike precrtane na osnovu člana 176. Zakona o radu”, te se upisuje datum, potpis i pečat ovlaštenog lica poslodavca. Upis u „bilješku“ se može izvršiti i naljepnicom ili žigom s tekstom: „nepopunjene rubrike precrtane na osnovu člana 176. Zakona o radu“.

Ovlašteno lice poslodavca je lice koje je od poslodavca ovlašteno odlučivati i zastupati ga u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa.

Poslodavac koji ima dislocirane organizacijske cjeline i velik broj radnih knjižica, može ovlastiti više različitih lica da radnicima u propisanom postupku vrate radne knjižice.

Obavezu vraćanja radne knjižice imaju i poslodavci koji su primili lice na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, prema odredbi člana 34. Zakona o radu.

Radna knjižica koju je poslodavac vratio radniku na način propisan članom 176. Zakona o radu je javna isprava koja će se i nadalje koristiti u svrhu dokazivanja podataka koji se u njoj nalaze.

Podatke relevantne za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i nekih drugih prava, od 01.07.2016. godine, radnici će moći pribaviti od Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa članom 15. Zakona o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obaveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja („Službene novine Federacije BiH“, broj: 52/11), kao i od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa čl. 18. i 19. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa („Službene novine Federacije BiH”, br. 42/09, 109/12, 86/15 i 30/16).

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje je u skladu sa članom 15. Zakona o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obaveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, dužan u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva osiguraniku izdati uvjerenje o podacima registriranim u matičnu evidenciju Federalnog zavoda, koje ima karakter javne isprave.

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa čl. 18. i 19. Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema sa traženim podacima svakom subjektu upisa na njegov lični zahtjev. Uvjerenje se izdaje o podacima o kojima Porezna uprava vodi evidenciju u Jedinstvenom sistemu od 01.01.2011. godine.

Radnik se može koristiti vraćenom radnom knjižicom i nakon 01.07.2016. godine, u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, kao i osiguranja u slučaju nezaposlenosti.
Privredna komora ZE-DO kantona 2010 Sva prava pridržana